Nairobi Code – Croatian

Nairobijski Kodeks

Model etičkih pravila za pravne savjetnike u izbjegličkim slučajevima

1          DJELOKRUG I NAMJENA

1.1           Pravila su namijenjena vođenju pravnih savjetnika u procesu određivanja statusa izbjeglice i pružanju drugih  oblika usluge pravne pomoći izbjeglicama.

1.2           Pravila su podređena primjenjivim domaćim propisima koji uređuju pružanje pravnih usluga te su namijenjena samo kao njihova dopuna.

2          DEFINICIJE

2.1       Termin „pravni savjetnik“ se odnosi na osobu koja pruža savjetovanje i/ili zastupstvo osobama koje su zatražile status izbjeglice ili osobama kojima je status izbjeglice priznat i trebaju drugačiju pomoć.

2.2       Termin „usluga“ se odnosi na savjet, pripremu dokumenata i/ili zastupanje koje pravni savjetnik može pružiti.

            2.2.1    „Savjet“ obuhvaća pružanje mišljenja o tome kako zakon ili pravilo utječu na specifične okolnosti osobe.

            2.2.2    „Priprema dokumenata“ obuhvaća asistenciju prilikom pripreme pisanih dokumenata u ime zastupane osobe, uključujući, ali ne ograničavajući se na osobno svjedočanstvo, koja su namijenjena podnošenju prijava za potporu RDS ili druge prijave. 

            2.2.3    „Predstavljanje“ obuhvaća djelovanje u korist druge osobe, bilo usmenim ili pismenim putem, uključujući podnošenje memoranduma koji tvrdi da osoba ispunjava pravne kriterije za status izbjeglice ili pri komunikaciji sa UNHCR-om ili drugim tijelima u ime klijenta  u vezi s njegovim ili njenim predmetom. 

2.3       Termin „klijent“ odnosi se na osobu kojoj je pravni savjetnik pristao pružiti uslugu te ju ta osoba dobrovoljno prihvaća. 

2.4       Termin „budući klijent“ odnosi se na osobu koja je zatražila pomoć pravnog savjetnika, ali joj još uvijek nije potvrđeno pružanje usluge od strane savjetnika.

3          ODNOS: SAVJETNIK – KLIJENT

3.1       Savjetnici će u svim slučajevima, budućim klijentima pružiti jasno obrazloženje o vrsti usluge koju nude. Cilj i opseg bilo kojeg odnosa između savjetnika i klijenata bit će jasan prije nego savjetnik započne raditi na predmetu i prije nego li je klijent upitan o tome prihvaća li zastupanje.

3.2.      Kako bi povećali učinak, pružatelji pravne pomoći mogu ograničiti svoje usluge. Na primjer, neke agencije omogućuju samo savjetovanje ili pripremu dokumentacije ili se mogu usredotočiti na pružanje usluga posebnoj vrsti klijenata koji bilo da imaju osobito tešku potrebu ili čiji slučajevi podižu osobito važna pravna pitanja. Međutim, savjetnici moraju informirati klijenta o svakim mogućim ograničenjima pri pružanju usluga prije početka odnosa savjetnika i klijenta.

3.3       Unatoč članu 3.4 pravni savjetnik nije dužan pružiti uslugu budućem klijentu te se može odlučiti odbiti pomoć ako to nije zabranjeno člankom 3.4.

3.4       U skladu s odredbom pravila 3.2, pravni savjetnici ne smiju odbiti pružiti uslugu osobi na osnovi rase, spola, spolne orijentacije, nacionalnosti, političnog mišljenja, vjeroispovijesti, dobi, obiteljskog statusa, pomanjkanja članstva ili članstva u određenoj društvenoj skupini.

3.5       Odnos između savjetnika i klijenta može započeti samo dobrovoljnim, informiranim pristankom klijenta i može se nastaviti samo ako pristanak traje. Klijent može prekinuti odnos s pravnim savjetnikom putem eksplicitne komunikacije, usmeno ili pismeno. Optužba klijenta da savjetnik krši etički kodeks znači da klijent ne želi nastaviti taj odnos.

3.6       Klijent bi morao imati nadzor nad ciljevima zastupanja. Ako se u jednom trenutku savjetnik i klijent ne mogu složiti oko ciljeva i strategija  zastupanja, savjetnik može odustati od zastupstva.

3.7       Klijent treba imati pravo uvida i dobiti kopije svih materijala iz svojeg spisa. Pravni savjetnik mora klijentu na njegov zahtjev dati na uvid kopije materijala tijekom ili po završenom zastupstvu. Međutim, savjetnici mogu voditi evidenciju o svojem radu na slučaju te nisu obvezni istu uništiti, čak i ako to klijent zahtijeva.

3.8       Pravni savjetnik mora u pisanom obliku obavijestiti nadležna tijela o prestanku odnosa savjetnik – klijent. 

4          MARLJIVOST

4.1       Savjetnik se u svom radu  mora ponašati odgovorno i s svom dužnom pažnjom te djelovati u granicama zakona i svih prava sa namjerom dobivanja najboljih rezultata za svoje klijente.

4.2       Savjetnici moraju odraditi sav posao u skladu s dogovorom s klijentom. Savjetnici moraju ispuniti sve zahtijevane dokumente za klijenta do zakazanoga roka.

4.3.      Savjetnici su odgovorni za održavanje redovne dostupnosti objavljenog UNHCR materijala i informacija o državi podrijetla koja je potrebna za pomoć klijentu prilikom zahtjeva za utvrđivanjem statusa izbjeglice i drugih stvari.

4.4       Savjetnici moraju održavati sistem bilješki i datoteka kako bi dokumentirao rada na klijentovom predmetu.

5          SUKOB INTERESA

5.1       Savjetnici ne smiju pružati usluge mogućem klijentu ako savjetnik ima neposredan financijski ili osobni interes koji je suprotan interesu klijenta.

5.2       Savjetnici ne smiju pružati usluge mogućem klijentu kada je isti savjetnik i savjetnik u odnosu s klijentom čiji su interesi u suprotnosti s interesom mogućeg klijenta.

5.3       Kada dva klijenta istog savjetnika dođu u sukob interesa nakon uspostavljanja odnosa savjetnik – klijent i gdje lokalni etički ili profesionalni kriteriji to omogućuju, savjetnik odmah mora jednoga klijenta usmjeriti ka alternativnom savjetniku.

5.4       Ako savjetnik ima osoban odnos sa klijentom koji bi mogao utjecati na njegovu ili njenu sposobnost objektivne prosudbe, savjetnik mora klijenta uputiti alternativnom pravnom savjetniku ako je dostupan.

5.5       U primjeru primjene pravila 5.3 ili 5.4 kad nema dostupnih alternativnih savjetnika, a prisutni su sukobi interesa, savjetnik može ponuditi svoje usluge klijentu tek kada je jasno obavijestio klijenta o sukobu interesa i mogućim posljedica te nakon pokušaja pronalaska rješenja za smanjenje opsega zastupanja kako bi se umanjio sukob.

6          POVJERLJIVOST                   

6.1       Klijenti i potencijalni klijenti imaju pravo povjerljivosti podataka koje su njihovi savjetnici dobili od njih i drugih osoba. Privilegij povjerljivosti posjeduje klijent, ne savjetnik. Jedino se, kako je navedeno u pravilniku, od povjerenja može odustati pristankom klijenta.

6.2       Savjetnik mora čuvati povjerljivost svih podataka prikupljenih u vezi s klijentovim predmetom, osim u primjerima koji su izričito određeni u ovom pravilniku. Savjetnici održavaju datoteke i evidencije na način namijenjen zaštiti povjerljivosti svojih klijenata. Dužnost da se održi povjerljivost nastavlja se i nakon prekida odnosa između savjetnika i klijenta, osim ako ovaj pravilnik dozvoljava drugačije.

6.3       Načelo povjerljivosti ne vrijedi za sve informacije koje su izašle u javnu domenu u suglasnosti s klijentom. Kada klijent dobrovoljno dozvoli da neka informacija izađe u javnost smatra se da se odriče svojih prava na povjerljivost vezano za tu informaciju. Međutim, savjetnik ne smije otkriti informacije koje su stupile u javnu domenu protivno klijentovim željama, odnosno bez njegovog pristanka. 

6.4       Savjetnik može otkriti povjerljive informacije o klijentu drugim pravnim savjetnicima s namjerom profesionalnog savjetovanja pod uvjetom da su i drugi savjetnici vezan dužnosti čuvanja povjerenja i dok drugi savjetnici nisu u sukobu interesa opisanom u članku 5.

6.5       Ako savjetnik sumnja da bi klijent u bližoj budućnosti mogao fizički povrijediti drugu osobu, mora odmah obavijesti nadležna tijela i pri tome otkriti samo toliko informacija koliko je potrebno za prevenciju tjelesnih povreda.

6.6       Savjetnik može otkriti povjerene podatke klijenata u minimalnoj potrebi da se obrani pred bilo kakvom službenom optužbom za kršenje etičnih pravila.

6.7       Pravni savjetnik ili organizacija koja zapošljava pravnog savjetnika može upotrijebiti podatke sakupljene iz predmeta klijenata u publikacijama i zapisima bez suglasnosti klijenata samo pod uvjetom da  ne navodi jedinstvene detalje koji bi omogućili identifikaciju upletene osobe.

6.8       Pravni savjetnik ili organizacija koja nudi pravne usluge mora osposobiti sve zaposlene za odgovornost očuvanja povjerljivih informacija klijenata i tako omogućiti održavanje povjerenja klijenata.

DUŽNOST INTEGRITETA

7.1       Savjetnik se mora držati istine u svim komunikacijama i pozivati svoje klijente da čine jednako, ne smije poticati, savjetovati ili pomagati bilo koju osobu da daje krive ili netočne izjave pred bilo kojim sudom ili agencijom gdje ju zastupa kao pravni savjetnik.

7.2       Bez obzira na pravilo 7.1 savjetnik ne odlučuje o valjanosti zahtijeva za priznavanje statusa izbjeglice ili drugih prava i nije opterećen dužnošću da eliminira ili odbije potencijalne klijente koji imaju poprilično slabe izglede za priznavanje istih.

7.3       Savjetnik mora obavljati svoje interakcije s klijentima na uljudan i stručan način, sukladan načelima poštovanja drugih ljudi i načelom ljudskih prava i nediskriminacije.

7.4       Kada savjetnik zna da je klijent dao krive izjave i činjenice nadležnom sudu ili organu prije početka odnosa savjetnik – klijent, a ne postoje suprotna mjesna profesionalna etička pravila, vrijedi sljedeće: 

7.4.1    Savjetnik ne smije otkriti prošle krive navode bilo kojoj osobi ili organu bez izričite dozvole klijenta.

            7.4.2    Savjetnik mora pokušati uvjeriti klijenta da ispravi izjave.

7.4.3    Savjetnik ne smije odati nikakvu informaciju sudu ili bilo kojem drugom nadležnom organom koja bi se temeljila na prijašnjim krivim navoda klijenta i ne smije primijeniti nikakvu mjeru koja bi mogla prouzročiti da se sud ili drugi nadležni organ osloni na prijašnje krive navode.

7.5       Savjetnik ne smije svjesno potpisati ili drugačije biti povezan s bilo kakvim pismom, izvješćem ili drugim dokumentom, dati bilo kavu izjavu ili ponuditi podnošenje dokumenta vezano za klijenta, koji sadrži lažne ili krive informacije. Savjetnik ne smije predložiti organu odlučivanja niti jedan dokument za kojega zna da je krivotvoren ili da sadrži lažne ili krive informacije.

7.6       Ako klijent da izjavu nadležnom organu na početku odnosa savjetnik – klijent, a za nju savjetnik zna da je kriva, vrijedi sljedeće:

7.6.1    Savjetnik ne smije otkriti nepravilnosti bilo kojoj osobi ili organu bez izričite dozvole klijenta.

7.6.2    Savjetnik mora pokušati uvjeriti klijenta da ispravi izjavu nadležnom organu.

7.6.3    Savjetnik ne smije odati nikakvu informaciju sudu ili bilo kojim drugim nadležnim organom koja bi se temeljila na prijašnjim krivim navodima i ne smije primijeniti nikakvu mjeru koja bi mogla prouzročiti sa se sud ili drugi nadležni organ osloni na prijašnje krive navode.

7.6.4    Ako je krivi navod izričito bitan za predmet, a klijent ga ne želi promijeniti pravni savjetnik prestat će sa zastupstvom.

8          DUŽNOST IZBJEGAVANJA EKSPLOATACIJE   

8.1       Savjetnik ne smije sudjelovati, neposredno ili posredno, u odnosu koji bi mogao ugroziti njegovu neovisnu prosudbu u korist klijenta i ne smije iskorištavati klijenta za financijsku, spolnu ili bilo kakvu drugu korist. Kako bi spriječili sve nedoumice, bilo kakvi spolni ili poslovni odnosi među pravnim savjetnikom i klijentom smatra se  kao iskorištavajući.

8.2       Savjetnik od trenutnog klijenta ne smije zahtijevati bilo kakve usluge, uključujući i uslugu radne snage ili  proizvode koji bi mogli biti kompenzirani u novcu ili drugoj koristi i šest mjeseci po prestanku odnosa savjetnik – klijent,  izuzevši primjer člana 5.5 gdje je odnos postojao i prije te nema dostupnih drugih pravnih savjetnika.

8.3       Savjetnik ne smije ući u bilo kakav financijski odnos s trenutnim klijentom i 6 mjeseci po prestanku odnosa savjetnik – klijent.

   

Objavljeno na

SOUTHERN REFUGEE LEGAL AID CONFERENCE (SRLAC)

Nairobi, Kenya

1. veljače 2007.

 

PRILOŽENE DATOTEKE:

Dodatak 1

Model minimalnih standarda za kvalifikaciju pravnih savjetnika za izbjeglice

Dodatak 2

Mehanizam pritužbe kao obilježje u Profesionalno odgovornoj

strukturi za pružatelje pravne pomoći

Dodatak 1

Model minimalnih standarda za kvalifikaciju pravnih savjetnika za izbjeglice

Kvalifikacije za pravnog savjetnika:Podložno svim suprotnim domaćim propisima, osoba može biti priznata kao pravni savjetnik za izbjeglice ako ispunjavaju kriterij A ili B:                

 Kriterij A:

  • Dozvola izdana od strane nadležnog organa države članice Ujedinjenih naroda odvjetniku, pravnom savjetniku ili osobi s ekvivalentnom profesionalnom oznakom.

Kriterij B:

  • diploma ekvivalentna prvostupničkoj ili
  • je trenutno student u nadziranoj pravnoj klinici povezanoj s akreditiranim sveučilištem ili nekom drugom pravnom institucijom ili
  • je osoba s više od 2 godine iskustva na području rada s izbjeglicama

te

  • obuka na području izbjegličkog prava (najmanje 20 sati)
  • obuka u tehnikama intervjuiranja i pisanja svjedočanstava (10 sati)
  • obuka o etičkoj odgovornosti (2 sata)

 

Obuka može sadržavati samostalno učenje, promatranje praktikanata ili druge vrste poduke.

Osoba kojoj je priznato da ispunjava bilo koji od ovih kriterija može nuditi punu    uslugu pravnog savjetnika podnositeljima zahtjeva za status izbjeglice 

 

Dodatak 2

Mehanizam pritužbe kao obilježje u Profesionalno odgovornoj

strukturi za pružatelje pravne pomoći 

Svaki nositelj pravne pomoći mora imati mehanizam za pritužbe klijenta kao dio svojeg uredskog priručnika o izvođenju postupaka. Ti postupci moraju biti iskomunicirani sa svakim klijentom na početku odnosa.

Neki predloženi elementi postupka ulaganja prituže uključuju:

1      Unaprijed tiskane obrasce za pritužbe na jezicima koji se govore u klijentovoj zajednici. Obrazac mora pomoći klijentu/podnositelju pri izradi pritužbe tako da upozorava na potrebne elemente kao što su datum i mjesto događaja, događaj o kojemu se radi i mogućnost kratkog opisa incidenta. 

2       Svaka organizacija mora odrediti postupak za rješavanje anonimnih pritužbi. Njihove osobne pritužbe ne smiju biti izvor negativnog djelovanja protiv zaposlenog.

3      Naputci o tome kako i kome dostaviti pritužbu moraju biti na obrascu i na vidljivom javnom dijelu ureda pružatelja pravne pomoći.

4      Nepristrana osoba mora pritužbu istražiti i riješiti pravovremeno.

5      Rezultate postupka pritužbe treba prenijeti podnositelju ako su poznati.

6      Zaposlenik protiv kojeg je podnesena pritužba presumira se nedužnim.

7      Osoba protiv koje je uložena pritužba mora biti o tome obaviještena. Mora imati pravo na odgovor na pritužbu i sve dokaze upotrebljene protiv nje te da ju sasluša neovisni istražitelj.

8      Organizacija vodi evidenciju svih pritužbi, kao i nalaza istrage i odluka.

9      Raspon kazne za kršenje etičkih obveza mora biti dio uredskog priručnika o izvođenju postupaka.

 

 

Translated from English by Ivana Ljuština